Sabirna (konvergentna) leća
Leća je prozirno optičko tijelo omeđeno dvjema plohama od kojih je barem jedna zakrivljena.
Najčešće su to dijelovi kugline plohe.
Razlikujemo dvije skupine leća:
izbočene-tankih rubova i deblje sredine i
udubljene-debljih rubova i tanje sredine:
Iz pokusa je vidljivo da izbočena leća svjetlost koja na nju dolazi paralelno s optičkom osi lomi tako da nakon prolaska kroz leću sve zrake prolaze kroz jednu točku,
pa se takva leća zove sabirna leća.
Paralelni snop svjetlosti, ili svjetlost udaljenih predmeta sabirna leća skuplja u jednu točku koju zovemo žarište ili fokus.
Udaljenost leće od žarišta zovemo žarišna duljina i označavamo malim slovom f.
Leće s manjom žarišnom duljinom jače lome svjetlost, pa kažemo da su takve leće optički jače.
Jakost leće označavamo malom slovom j, i iskazujemo:
j=1/f
Pri konstrukciji slike koja nastaje lomom svjetlosti u sabirnim lećama koristimo se karakterističnim zrakama svjetlosti, koje možemo vidjeti na snimci pokusa:
-zraka koja dođe na leću usporedno s optičkom osi, nakon loma prolazi kroz žarište,
-zraka koja na leću dolazi kroz žarište, nakon loma je usporedna s optičkom osi,
-zraka koja prolazi optičkim središtem leće ne mijenja smjer.
Na sljedećoj animaciji pogledajmo još jednom kako sabirna leća lomi karakteristične zrake:
Na sabirnu leću dolazi zraka paralelno s optičkom osi,
koja od triju zraka s desne strane leće prikazuje upadnu zraku nakon loma?
Odaberi alat sa strelicom i klikni na tu zraku
Koja od ovih zraka na slici nakon loma u sabirnoj leći ide pogrešnim smjerom?
Klikni mišem na tu zraku.
Na simulaciji pogledajmo kako konstruiramo sliku predmeta koju stvara sabirna leća:
Zanimljiv film o lećama: